Nemac otkriva tužnu istinu skrivenu iza električnih automobila

Vazdušni fotograf kreirao je spektakularne kadrove visoke rezolucije na nekoliko lokacija za proizvodnju litijuma u Južnoj Americi...

Iako su ove fotografije vizuelno potpuno zadivljujuće, one ipak na savršen način opisuju paklenu stranu ubrzanog srljanja sveta ka potpunoj elektrifikaciji, a njihov tvorac, Tom Hegen, predstavlja vodećeg nemačkog vazdušnog fotografa specijalizovanog za otkrivanje ljudskih otisaka na planeti Zemlji.

Fotografije i crteži ovog čoveka otkrivaju mesta gde se ljudi bave rudarenjem, rafinisanjem i upotrebom prirodnih resursa. Njegova poslednja serija fotografija svetu je po prvi put predstavila ’litijumski trougao’, nepregledni predeo bogat ovim prirodnim resursom koji se nalazi na graničnoj tromeđi Čilea, Argentine i Bolivije. Da stvar bude još gora, tik do ove lokacije u severnom Čileu nalazi se Salar de Atacama rudnik soli, koji sadrži više od jedne četvrtine ukupnih svetskih rezervi ovog minerala.

„Pošto se veći deo mog rada zasniva na ekstrakciji, procesuiranju i upotrebi resursa, interesovanje mi je privukla tranzicija u sektoru mobilnosti i to kako zapravo izgleda prelaz na elektromobilnost“, rekao je Hegen o svom projektu. „Litijum je jedna od ključnih komponenti za proizvodnju automobilskih baterija, stoga sam želeo da fotografišem najveće mesto za eksploataciju litijuma, odnosno litijumski trougao između Čilea, Bolivije i Argentine. Kako bi se ova enormna operacija izvlačenja litijuma predstavila ljudima na pravi način, kreirao sam specijalni laki avion kako bih preleteo iznad ovih beskrajnih polja.“

U još jednom pogrešnom i mahnitom civilizacijskom potezu, korporacijski svet je ponovo preovladao i lobiji su se okupili kao mušice oko izmeta odmah nakon uočavanja velikih poslovnih prilika, predstavljajući litijum kao savršenu alternativu fosilnim gorivima. U slučaju gde lošeg gorim zamenismo, najlakši poznati metal na svetu postao je uključen u sve električne naprave današnjice, od mobilnih telefona i laptopova, pa sve do automobila, brodova i letelica.

Najbolnija tačka čitavog ciklusa jeste dobro poznata upotreba litijum-jonskih baterija u električnim vozilima, koje će prinudnim nametima biti ugurane u 60% vozila do kraja ove dekade. Na primer, baterije Tesla Model S automobila u proseku konzumiraju dvanaest kilograma litijuma, a pored toga što dolaze sa astronomskom cenom zamene, ove baterije su ključne za kreiranje prenosive i dopunjive energije.

Kako stvari stoje, zahtevi za litijumom se vremenom neće smanjivati i uslovljeni prelazak na potpunu elektrifikaciju automobilske industrije već zabrinjava brojne ljude, sa onom drugom stranom koja pokušava da u čitavom haosu provuče razvijanje obnovljivih i bezazlenih izvora energije, koji su već tu, ali definitivno nisu dovoljno potentni kako bi na isti način napunili pohlepnima džepove.

Hegenove nove fotografije rudnika litijuma u Atakama pustinji predstavljaju deo njegovog projekta pod nazivom Lithium Series I. Različite količine litijum karbonata generišu raznovrsne boje koje možemo videti u litijumskim poljima ili jezerima. Njihove boje variraju od ružičasto bele, preko tirkizne, pa sve do intenzivne 'kanarinac' žute nijanse. Bilo koja vrsta eksploatacije resursa štetna je u određenoj meri po životnu sredinu, prvenstveno zbog uklanjanja baznih materijala i degradacije zemljišta, stvaranja vodenog deficita, gubitka biodiverziteta, nanošenja funkcionalne štetnosti ekosistemu i povećanja globalnog zagrevanja.

Međutim, kada zamišljamo eksploataciju zemljišta, nama još uvek fosilna goriva prva padaju na pamet. Uprkos tome što dolazi kao glavna stepenica ka osiguravanju električne budućnosti, litijum nažalost potpada pod istu kategoriju i kao neobnovljivi prirodni mineral koji omogućuje obnovljivu energiju danas se često naziva ’naftom budućnosti’. Stoga uopšte ne čudi što su stari i neki novi magnati, industrijalci, robovlasnici i lažni filantropi pohitali kako bi stali u red za mužu novog izvora profita i njegovog iskorišćavanja do poslednje pare, podmazujući demonsku mašineriju satkanu od pohlepe i profita, koja diše i proždire sve bez civilizacijskog pomaka i boljitka.

Kratkovidost i žeđ globalnog pobačaja imenovanog progresom ne ostavlja previše nade narednim generacijama, dok brojna istraživanjia jasno navode da eksploatacija litijuma može doneti ogromnu štetu okolnim zajednicama, poseno ukoliko dođe do bilo kakvih akcidenata koji zagađuju izvore, podzemne vode i zemljište koje ostaje neobradivo.

N.Đ.

Povezane teme

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group